Zagađeni zrak i dalje je uzrok za oko 400.000 smrtnih slučajeva godišnje, često puta i u mlađim godinama, a Europska komisija procjenjuje da troškovi zdravstvenih usluga kao posljedica onečišćenosti zraka iznose od 390 milijardi eura do čak 940 milijardi eura godišnje.
Zastupnici u Europskom parlamentu jutros su raspravljali o planovima za nova nacionalna ograničenja na emisije određenih atmosferskih onečišćivača do 2030. godine, (npr. dušikov oksid i sumporov dioksid). Komisija, Vijeće i Parlament tijekom triloga u srpnju 2016. došli su do dogovora, koji je potvrdio Odbor za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane, zatraživši i brojne izmjene i ciljeve, poput drastičnog smanjenja slučajeva prerane smrti od onečišćenja zraka u odnosu na razinu iz 2005. godine i lakše dobivanje financijske potpore iz EU fondova. O prijedlogu će se glasati na plenarnoj sjednici u srijedu.
Zastupnica Dubravka Šuica izjavila je prilikom rasprave da je čisti zrak, kao i pitka voda i zdravlje, temeljno pravo građana. „400.000 umrlih godišnje zbog zagađenog zraka strašna je brojka, a u nekim sredinama udisanje zagađenog zraka odgovara pušenju i do deset cigareta. Želim ovdje u Europskom parlamentu spomenuti i problem jednog hrvatskog grada, Slavonskog Broda, kao primjer gdje onečišćenje ne poznaje granice, i gdje je stopa smrti dostiže i do 222 osobe na 100.000 stanovnika zbog zagađenja koje dolazi iz rafinerije u susjednoj Bosni i Hercegovini. Stoga to nije samo problem grada Slavonskog Broda i Hrvatske, nego i cijele Europe jer granica Bosne i Hercegovine prema Hrvatskoj ujedno je i granica prema Europskoj uniji“, izjavila je zastupnica Šuica, zaključivši da je predloženi instrument, iako možda preambiciozan, dobar put prema riješenu ovoga gorućeg prekograničnog ekološkog problema do 2030. godine.
Podsjetimo se također i na slučaj Crnog Brda na području Biljana Donjih. Zastupnica Šuica, na višekratne zahtjeve lokalnog stanovništva za pomoć, zatražila je reakciju i pomoć Europske komisije pri sanaciji Crnog brda kod Biljana Donjih jer kameni agregat ugrožava kvalitetu svakodnevnog života i utječe na zdravlje lokalnog stanovništva.
Iako je kvaliteta zraka znatno poboljšana u posljednjih nekoliko desetljeća, Europska Agencija za zaštitu okoliša (EEA) tvrdi da je EU još uvijek daleko od postizanja razine koja je prihvatljiva za ljude i okoliš. Posebno su pogođeni stanovnici gradova. Mjere sadržane u prijedlogu Direktive o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćivača smanjile bi utjecaj atmosferskih onečišćivača na zdravlje čak za oko 50% do 2030. godine.
