• dubravka-suica-slide18.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-1AP.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-1L.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-A.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-B.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-C.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-D.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-E.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-F.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-G.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-H.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-I.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-J.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-K.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-M.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-N.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-O.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-Q.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-R.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-S.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-T.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-V.jpg
24 Listopad 2018

Šuica: Nastavimo li ovako, 2050. u moru će biti više plastike nego ribe!

Vrijeme u kojem živimo može se okarakterizirati kao „doba plastike”. Plastika se masovno proizvodi od početka pedesetih godina 20. stoljeća, uz eksponencijalni porast proizvodnje u zadnjih 15 godina – u samo 65 godina proizvedeno je više od osam milijardi tona plastike i više od šest milijardi tona otpada.

U Europi se svake godine približno 150 000 tona plastike baci u more. Ako se ništa ne poduzme po ovom pitanju, procjenjuje se da će do 2050. godine u oceanima biti više plastike nego ribe. Ostaci plastike pronađeni su u mnogim morskim vrstama: želvama, tuljanima, kitovima, pticama, kao i u nekoliko vrsta riba i školjkaša te stoga ulaze u prehrambeni lanac i predstavljaju opasnost i za ljudsko zdravlje.

Govoreći na plenarnoj sjednici zastupnica Šuica izjavila je: „Smatram da je pred nama izvrstan prijedlog o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš. No isto tako, moramo pronaći alternativne načine proizvodnje kako bismo zamijenili proizvode o kojima govorimo. Također, ne želim da Europska unija postane simbol zabranjivanja dječjih balona na rođendanima i njihovog puštanja u zrak, ali mora biti predvodnik u borbi protiv onečišćenja i smanjivanju upotrebe jednokratnih plastičnih proizvoda“.

Glavni cilj ove inicijative je sprječavanje nastanka i smanjenje količine plastičnog morskog otpada koji potječe od plastičnih predmeta za jednokratnu upotrebu i ribolovnog alata koji sadržava plastiku, i to dopunjavanjem mjera koje su već predviđene strategijom EU-a za plastiku. Njome će se podržati inovativna rješenja za nove poslovne modele, alternative koje podrazumijevaju višestruku upotrebu te alternative za proizvode za jednokratnu upotrebu.

„Europa mora predvoditi u ovoj borbi protiv plastike, nemoguće zvuči podatak da tri četvrtine otpada u moru dolazi od plastike. Ako se taj trend nastavi do 2050. godine u moru će biti više plastike nego ribe. S obzirom da dolazim iz Hrvatske, s obala Jadranskog mora ovo pitanje smatram osobito važnim. Moramo zaštiti naša mora i očuvati ih. Nadam se da će države članice što prije uvesti pravila koja je danas Parlament usvojio“, zaključila je zastupnica Šuica.

95% Europljana smatra da je hitno potrebno poduzeti mjere u pogledu plastike za jednokratnu upotrebu, a isto tako, među zastupnicima Europskog parlamenta postoji konsenzus o smanjivanju njihove upotrebe poput plastičnih štapića za uši, slamki, oxo plastike, i slično. Osim zabrane pojedinih plastičnih proizvoda potrebno je i ulaganje u projekte kojima bi se educirala javnost kako postupati s plastičnim otpadom, odnosno motivirati ih na recikliranje istog i demotivirati ih na bacanje takve vrste otpada u prirodi ili po ulicama gradova

Novosti

(VIDEO) HRT

 (VIDEO) HRT-Dnevnik2: Na što obvezuje Marakeški sporazum? 

 

 

(VIDEO) NOVA TV: Šuica u emisiji kod Mislava Bage o migracijama i Marakeškom sporazumu
 
(VIDEO) RTL Exkluziv: Poznate Hrvatice nosile humanitarnu modnu reviju 
 

Tweets

Newsletter

Ova web stranica koristi kolačiće i slične tehnologije. Nastavkom pregledavanja stranice pristajete na Uvjete korištenja. Pročitajte više

Prihvaćam