Ovdje se ne radi o namjeri da se prozovu pojedini proizvođači nego o želji da sve države članice Europske unije imaju jednake standarde, kaže Šuica
Hoćemo istu Nutellu i isti Ariel!, poručuje eurozastupnica Dubravka Šuica u povodu ponovne aktualizacije pitanja navodnih lošijih standarda proizvoda na istočnoeuropskom tržištu u odnosu na zapadno.
– Slučaj s proizvodima konkretan je primjer jer postoje indicije o razlikama u sastavu i okusu proizvoda za zapadno i istočno tržište. Dakle, ovdje se ne radi o namjeri da se prozovu pojedini proizvođači nego o želji da sve države članice Europske unije imaju jednake standarde te da toliko željena kohezija zaživi u punom smislu te riječi – navela je Dubravka Šuica u priopćenju dodajući da je u više navrata o ovoj problematici obavijestila Europsku komisiju putem pismenih zastupničkih pitanja.
– Iako Komisija navodi da 'može doći do razlika u sastavu ili kvaliteti zbog komercijalnih strategija poslovnih subjekata, navika potrošača, tehničkih specifikacija proizvodnih linija kao i dostupnosti i pristupu sirovinama', ne možemo prihvatiti taj odgovor kao konačan jer je očito da se radi o razlici u samim standardima, a to je nedopustivo na jedinstvenom tržištu na kojem toliko inzistiramo na zaštiti potrošača – kaže Šuica.
Šuica je dva puta pokrenula i inicijativu tzv. pisane izjave, na temelju članka 136. Poslovnika Europskog parlamenta, o razlikama u sastavu i kvaliteti proizvoda koji se prodaju na istočnim i zapadnim tržištima EU jer, naglašava, "moramo djelovati na sve moguće načine kako bismo upozorili Komisiju i zakonodavce na ovu nedopustivu praksu. Također ću se boriti za to da ova točka ponovno dođe na dnevni red Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane". U startu je izjavu potpisalo 84 zastupnika, a u drugom pokušaju je uz 58 zastupnika supotpisnika sakupljen ukupno 141 potpis. Očito je da su zastupnici zapadnoeuropskih zemalja nevoljko stavljali svoj potpis na ovakvu inicijativu te je bilo teško doći do potrebnih 376 potpisa za nastavak procedure, ali sada je evidentno da se ova problematika aktualizirala u srednjoeuropskim državama koje su odlučile da „ne žele biti europska kanta za smeće“, navodi Šuica
– Pregovaramo o međunarodnim trgovinskim sporazumima, a nismo uskladili ni svoje vlastito unutarnje tržište kako bismo zaštitili sve svoje potrošače. Ovo je problem o kojem se dugo govori, ali se premalo poduzima. Zašto bismo pristali na lošije? Nećemo ostati ravnodušni jer su i građani Jugoistočne Europe također građani prvog reda i zaslužuju jednake standarde – zaključuje Šuica.
