U organizaciji Europske udruge studenata prava (ELSA Split) 5. i 6. svibnja u splitskom hotelu „Park“ održan je kongres pod nazivom „Europska sigurnost i terorizam u doba migracijske krize“. Generalni su pokrovitelji bili Pravni fakultet u Splitu i klinika „Svjetlost“, a organizacijski partner bila je Koordinacija gradskih savjeta mladih Republike Hrvatske. Poznato je da su migracijska kriza i terorizam povezani pojmovi koji su podijelili stavove država unutar Europe i Europske unije. Stoga ne čudi što se Kongresu na kojem je razmotrena ova aktualna problematika odazvao velik broj sudionika, kako iz naše zemlje, tako i iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije.

Kongres međunarodnog karaktera

Kongres je svečano otvoren himnom u izvedbi akademskog pjevačkog zbora Sveučilišta u Splitu „Silvije Bombardelli“.

U ime organizatora na samom se početku prisutnima obratio predsjednik splitske ELSA-e Ante Škrobica. Pozdravio je sve prisutne, posebice goste iz susjednih zemalja. Zahvalio je svim predavačima koji su se odazvali pozivu i odlučili podijeliti svoje stručno znanje i iskustvo sa sudionicima te izrazio zadovoljstvo što je Kongres dosegao jednu zaista visoku razinu. Škrobica je još jednom zahvalio svim partnerima u organizaciji, kao i brojnim sponzorima i medijskim pokroviteljima.

Predstavnica Pravnog fakulteta u Splitu, prodekanica Ines Medić posebno je pozdravila prisutne studente te prenijela isprike dekana Željka Radića zbog njegovog izostanka s Kongresa. Naglasila je kako ju je obradovala studentska zrelost pri odabiru teme te nadodala kako je uvjerena da će se kroz dva dana Kongresa puno toga saznati o spomenutoj problematici.

Svečanost otvaranja završena je uvodnim predavanjem potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra obrane Damira Krstičevića.

Ministar Krstičević istaknuo je pojas nestabilnosti koji je trenutno okružio teritorij Europe, posebno naglasivši krizu dolaska Arapskog proljeća i Ukrajinu. „Baš zato moramo biti još brži i spremniji od onih koji nam predstavljaju prijetnju! Danas je odgovornost proširena i na pojedinca, društvo i sektor, svi moramo utjecati na ovaj problem. Nismo se dobri pokazali u najtežim trenutcima kriza koje su bile vezane za Gunju, Kornate i naposljetku Migracijsku krizu. Taj test Hrvatska nije u potpunosti položila“, rekao je Krstičević.

Prvi panel za europarlamentarce

Prvi dan zaključen je dvjema zanimljivim panel raspravama. Tema prve rasprave bila je „Mjere Europske unije protiv terorizma i europska sigurnost“. Sudionici rasprave bili su hrvatski europarlamentarci Tonino Picula, Željana Zovko, Jozo Radoš te potpredsjednica Odbora za vanjske poslove Dubravka Šuica.

Sudionici su izrazili stav da su početni oblik i narav terorizma promijenili, baš kao što se promijenila i narav Europske unije. Europarlamentarac Tonino Picula smatra da je Europska unija terorizam shvatila poprilično neozbiljno i nespremno. „Za očekivati je da će se ljudi pokrenuti na napade u svome okruženju, ali Europa nije imala dovoljne kapacitete da na prave načine odgovori“, zaključio je Picula.

Željana Zovko istaknula je ulogu hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Štoviše, svoj rad u Europskom parlamentu uvelike je posvetila upravo toj problematici, koja nije riješena još od kraja Domovinskog rata.

„Teško je Europskoj uniji čuvati svoje vanjske granice; ona ih može čuvati tehnički, ali realno ih ne može čuvati. Potrebna je unutarnja komunikacija svih zemalja i rješavanje konkretnih izvora krize“, osvrćući se na Afriku rekao je Jozo Radoš.

Unutar panela raspravljalo se i o ulozi medija na terorizam, kao i na utjecaj izlaska Velike Britanije iz Europske unije.

„Za problematiku izbjegličke krize i terorizma neophodno je uključiti civilno društvo i udruge. Kroz ovakve rasprave, okrugle stolove i tribine, uvijek dolazimo do rješenja; stoga je pohvalno što je organiziran ovaj Kongres na ovakvoj razini“, zaključila je na samom kraju prve panel rasprave Dubravka Šuica.

Odjeci krize u Hrvatskoj

Posljednja panel rasprava prvog dana obuhvatila je konkretnu temu Republike Hrvatske. Stručnjaci su studentima objasnili problematiku izbjegličke krize u Hrvatskoj, kao i stupanj opasnosti od terorizma. Raspravi su prisustvovali dr.sc. Jurica Botić i  dr.sc. Tonći Prodan, kontraadmiral Predrag Stipanović i predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost u Hrvatskom saboru Ranko Ostojić. Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Miro Kovač ispričao se zbog izostanka.

„Hrvatska je donekle narušila odnose sa Srbijom i Mađarskom u najvećem jeku izbjegličke krize. Izbjeglička kriza je poprilično iznenadila sve nas i moramo priznati da su prvi dani prošli kaotično“, priznao je Ranko Ostojić. Ipak, Ostojić je rekao da se Hrvatska unatoč svemu snašla. S humanitarne strane bila je primjer čitavoj Europi te je vremenom bili sve učinkovitija i organiziranija.

Predstavnik oružanih snaga kontraadmiral Predrag Stipanović upoznao je studente sa svrhom oružanih snaga u kriznim situacijama. Predstavio je sve buduće operacije Hrvatske ratne mornarice. Osvrnuo se na vlastita iskustva unutar izbjegličke krize u Hrvatskoj, kao i na humanitarni dio krize, koji je nerijetko krucijalan.

Stručnjak za nacionalnu i međunarodnu sigurnost Tonći Prodan osvrnuo se na zajedničke dokumente Europske unije, kao i na razne strategije sigurnosti i sporazume, koji na terenu ipak ne funkcioniraju najbolje. „Plan sigurnosti uvijek se može poboljšavati, ali ga je teško upotpuniti do savršenstva, to je nemoguće“, istaknuo je na panel raspravi Prodan.

Dr. sc. Jurica Botić, stručnjak za političku geografije i geografiju religije, govorio je o potencijalnoj ruti izbjegličke krize preko dalmatinskog teritorija, koja bi mogla biti kopnenim ili pomorskim putem. „Ona se ne bi mogla odbaciti kao nemoguća, ali je ipak vrlo teško izvediva“, dodao je Botić.

Moderatorica obje panel rasprave bila je docentica na Pravnom fakultetu Marija Boban.

Novi oblik terorizma vezan je za tehnologiju i društvene mreže

Drugi dan Kongresa obilježila su predavanja profesorica sa splitskog Pravnog fakulteta.

Izvanredna profesorica na Katedri za međunarodno privatno pravo Ines Medić održala je predavanje na temu „Migranti i pravo na spajanje obitelji“. Predavanje je dovelo do zaključka da migracije zbog ratova još nisu na samome kraju, što je vidljivo iz politike koju provodi Turska. Temeljno je pravo izbjeglica da mogu povesti više članova svoje obitelji i spajati svoju obitelj u izbjeglištvu. Uskraćivanje tog prava dovodi do socijalnih nemira, što je čest slučaj u Francuskoj. Prof. Medić govorila je i o posebnim pravilima za maloljetnike, izbjeglice, njihovom pravu na obrazovanje i zaposlenje.

„Pravni okvir borbe protiv pomorskog terorizma s posebnim osvrtom na europsku granicu i obalu stražu“, bila je tema predavanja izvanredne profesorice Petre Amižić – Jelovčić. Svoje izlaganje povezala je primjerima terorističkih napada u Egiptu i Adenu. Zaključila je da se pomorsko pravna pravila moraju još bolje regulirati i modificirati.

Posljednje predavanje Kongresa održala je docentica Marija Boban. Osvrnula se na načine ugrožavanja zemlje u doba migracijske krize, referirajući se i na sustav nacionalne sigurnosti. Zaključak  sigurnosnog problema vezan je za razvoj tehnologije i društvenih mreža koje je teško kontrolirati.

Na svečanosti zatvaranja sudionicima Kongresa dodijeljene su potvrde o sudjelovanju. Predsjednik ELSA–e Split Ante Škrobica pritom je još jednom zahvalio svim sudionicima, gostima i predavačima. Posebno je pohvalio svoj organizacijski odbor, koji je mjesecima ulagao veliki trud da bi se Kongres održao i protekao u najboljem redu. Rekao je da je zadovoljan odazivom i da smatra da je ta činjenica najveća nagrada za uloženi trud i rad. „ELSA priprema još novih projekata zanimljivih za studente. Na ovome nećemo stati“, rekao je Škrobica.

https://www.vecernji.hr/vijesti/zavrsen-prvi-kongres-u-organizaciji-splitske-elsa-e-1168497