BRUXELLES - Četvrto izdanje knjige Ponovno ujedinjenje Europe, u koje je uvršteno poglavlje o Hrvatskoj i u kojoj je dan prikaz povijesti 20. stoljeća u 11 bivših komunističkih zemalja članica EU-a iz srednje i istočne Europe, predstavljeno je u srijedu u Europskom parlamentu u Bruxellesu u organizaciji europske zastupnice Dubravke Šuice (HDZ/EPP).
Zbornik pod naslovom Ponovno ujedinjene Europe, s podnaslom Protutotalitaristička hrabrost i politička obnova prvi je put je objavljena 2009., a u ovom četvrtom izdanju dodano je poglavlje o Hrvatskoj od 40 stranica čiji su autori dr. Mario Jareb s Hrvatskog instituta za povijest i dr. Ante Nazor iz Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.
O knjizi su osim Šuice govorili estonski zastupnik Tunne Kelam i latvijska zastupnica Sandra Kalniete, koji oboje pripadaju Europskoj pučkoj stranci.
Jedan od autora poglavlja o Hrvatskoj, dr. Mario Jareb istaknuo je kao dobru stvar to što "napokon imamo suvislo poglavlje o hrvatskoj povijesti na engleskom jeziku, što inače nedostaje", a slična je stvar i s drugim velikim jezicima poput njemačkog i francuskog.
"Često se puta hrvatska povijest promatrala kroz prizmu raznih stereotipa koji nisu nastali na temelju činjenica i koji su i dan danas prisutni, što ne znači da oni koji ih iznose nisu dobronamjerni, nego jednostavno nisu informirani. Ovo je mali korak da se takve stvari počnu mijenjati", rekao je Jareb.
Sudionicima su se kratkim porukama obratili i hrvatski premijer Andrej Plenković i šef zastupničkog kluba EPP-a Manfred Weber.
Plenković je u poruci koja pročitana izrazio zadovoljstvo činjenicom da je dodano poglavlje o Hrvatskoj. Istaknuo je da je kao europski zastupnik, radeći u neformalnoj skupini o Pomirenju europske povijesti, učvrstio svoje stajalište da je potrebno daljnje produbljavanje našeg znanja i razumijevanja nedemokratske povijesti 20. stoljeća.
"Trebamo ohrabrivati aktivnosti znanstvenih, kulturnih i političkih zajednica u suočavanju s prošlosti. Trebamo razvijati kulturu dijaloga i gajiti politiku sjećanja. Znanstveno, historiografsko i socijalno istraživanje naše zajedničke povijesti, poput ovoga u ovoj knjizi, pomaže nam da se sjećamo i cijenimo našu borbu u prošlosti za demokratizaciju", poručio je Plenković, dodajući da je uz to potrebno imati sustavno poučavanje o kršenjima ljudskih prava u nedemokratskim režimima, posebice mladih ljudi i djece.
Također je rekao da je s tim ciljem njegova vlada 2017. osnovala vijeće za suočavanje s posljedicama totalitarnih režima, u kojem su okupljeni istaknuti znanstvenici, politički, povijesni i pravni stručnjaci, a koji su za zadaću imali dati sveobuhvatne preporuke glede prošlosti i jačati kulturu dijaloga s jasnim odmakom od svih totalitarnih režima.
"Prvi put je u Hrvatskoj službeno okupljeno stručno pluralno tijelo kako bi se pojačalo razumijevanje, prevladale postojeće podjele u javnosti i izbjeglo manipuliranje s poviješću", rekao je Plenković.
Weber je u svojoj video-poruci istaknuo da ova knjiga govori o tome kako je 11 zemalja na Baltiku, srednjoj i istočnoj Europi uzelo svoju sudbinu u ruke kako bi nadvladali podjelu kontinenta i ponovno postali dijelom Europe.
"Uspješna priča ponovnog ujedinjenja Europe najbolji je argument protiv svih onih demagoga koji se sami definiraju kroz protivljenje Europi. Današnja sloboda i demokracija, mir i prosperitet diljem Europe najbolji je pokazatelj kako se samo zajedničkim europskim pristupom mogu prevladati katastrofe izazvane nacionalizmom i komunizmom na našem kontinentu. Kao predsjedniku zastupničkog kluba EPP-a, jako mi je drago što u novom izdanju imamo priču o našim hrvatskim prijateljima, čija ih je bogata povijest i težak put prema neovisnosti dovela do tamo gdje su danas - snažna i ravnopravna zemlja članica", rekao je Weber.
U raspravi o knjizi za riječ se javio i jedan srbijanski diplomat na službi u misiji pri EU, koji je rekao da u Srbiji vide stvari potpuno drukčijima od onoga kako je opisano u knjizi i da mu je najviše upalo u oči da se skoro jednako govori o Srbiji kao i o Hrvatskoj iako je riječ o hrvatskoj povijesti. Također je rekao da se o nekim povijesnim osobama govori pozitivno, a u Srbiji ih se smatra ratanim zločincima, ne navodeći na koga misli.
"To je u potpuno u skladu s onim što se inače čuje s te strane. Nema tu ništa posebno", rekao je dr. Jareb zamoljen da komentira taj istup. Na pitanje na koga je mislio kada je spominjao ratne zločince, Jareb je rekao da je to "teško reći jer kada slušate izjave srbijanskih predstavnika ili nekih njihovih povjesničara, onda je pitanje tko nije ratni zločinac".
To što se u poglavlju dosta govori o Srbiji, Jareb je ocijenio posve normalnim jer su Hrvatska i Srbija dugo živjele u istoj državnoj zajednici.
Šuica je rekla da "živimo u demokraciji gdje svatko može reći što misli".
Jareb je dodao da će Srbija kada uđe u EU imati prilike dodati poglavlje o svojoj povijesti.
