Sve su hrvatske granice ili vanjske granice Europske unije ili vanjske granice schengenske zone. Veliki je petak i dan kada putuju stotine tisuća Europljana - ujedno je i dan testa primjene striktnih schengenskih pravila na svim prilazima Hrvatskoj. O tome je u Studiju 4 govrila europarlamentarna zastupnica HDZ-a i EPP-a Dubravka Šuica. 

Rekla je kako je činjenica da je Dubrovnik jedinstven i takav slučaj ne postoji u EU-u i zbog toga se silno zalažu za izgradnju pelješkog mosta - da Hrvatska, odnosno EU, bude bolje povezana. No kada je Dubrovnik u pitanju, zbog neumskog koridora, uvijek su gužve, neovisno o primjeni schengenskih pravila, dodala je. 

Pravoslavni Uskrs je na isti dan kad i katolički, stoga ovih dana ne putuju samo naši građani. Šuica je rekla kako je Uskrs blagdan diljem EU-a i naravno da građani žele putovati kući - bit će gužve, ali gužve je bilo i prije. Nada se da će se dogovor poštovati, no uredba je donesena zbog sigurnosti i to je prioritet svih prioriteta jer moramo voditi računa o svojoj sigurnosti i nacionalnim interesima. Među nacionalne interese spadaju i gospodarstvo i turizam, koji čini oko 18% BDP-a, stoga je vrlo važno da granice ipak budu propusne, izjavila je. 

Hrvatski europarlamentarci inicirali su žurnu akciju u Bruxellesu, a poduprli su ih i Slovenci i Mađari.Potpora susjednih država je vrlo važna, združena akcija je vrlo važna, važno je da djelujemo zajedno, rekla je. Smatra da premijer može postići najviše, ali zajednička akcija je vrlo važna. On može učiniti više, no mi ne tražimo i nećemo tražiti derogaciju uredbe jer je sigurnost u pitanju, no tražit ćemo ublažavanje, odnosno primjenu članaka gdje stoji da osim sustavnih provjera, postoje i ciljane provjere, dodala je. 

Činjenica je da je rast radikalizma u Europi evidentan i da moramo biti na oprezu, svaki dan imamo neki novi slučaj, rekla je. Smatra da se moramo boriti zajedno, udruženo protiv terorizma i to je jedan od načina zašto smo jači udruženi u Uniji nego zemlje pojedinačno. Vrlo je važna provjera podataka, razmjena podataka tajnih službi i granične kontrole jer kako se drugačije boriti protiv terorizma, dodala je. 

Na pitanje hoćemo li platiti "ceh" i ugroziti vlastiti turizam, Šuica je rekla kako ćemo učiniti sve da se ne ugrozi naš turizam, a možemo djelovati samo udruženo, Hrvatska sama ne može. Objasnila je kako je osnovni problem to što je Hrvatska punopravna članica EU-a, a istodobno nije članica Schengena. Hrvastka Vlada, a i mi u parlamentu intenzivno radimo da ispunimo schengenske kriterije. Na prošloj sjednici u Strasbourgu pristupili smo tzv. SIS I (Schengenski informativni sustav I), sada trebamo još pristupiti SIS II i u tom slučaju, nakon evaluacije, Hrvatska ispunjava kriterije. Bilo bi loše da zbog toga što Bugarska i Rumunjska još nisu pristupile Schengenu, Hrvatska bude žrtvom toga. Kao što je Hrvatska sama pristupila EU-u, a ne u bloku kao što su to učinile druge zemlje, očekujem da će Hrvatska sama, nakon što ispuni kriterije, pristupiti Schengenu i tada nećemo imati ovaj problem, dodala je. 

Mi smo na vanjskoj granici Schengena sa slovenske i mađarske strane, a na vanjskoj granici EU-a sa strane BiH, Srbije i Crne Gore, i tu je zapravo ključni problem. Ulazak u Schengen je prioritet svih prioriteta. To je prioritet i naše Vlade i nadam se da ćemo u tome uspjeti zbog utjecaja našeg premijera u samom Europskom vijeću i Europskoj komisiji, smatra Šuica. 

Na pitanje hoće li Bruxelles do naše turističke sezone naći rješenje za ovo stanje, odgovorila je kako je povjerenik EU-a zadužen za pitanje granica Dimitris Avramopoulos izjavio je da sigurno neće doći do promjene ove uredbe jer je to jedan od alata kako se borimo protiv terorizma. Ne možemo očekivati rješenje samo od Bruxellesa, rješenje možemo očekivati i u dijalogu sa susjednim zemljama - samo o tome će ovisiti kako ćemo primjenjivati ove provjere koje će biti ciljane i to je bit cijelog problema, zaključila je Šuica.