Osnovna funkcija javnog servisa je objektivno, točno i nepristrano informiranje. U Rezoluciji koju je 1994. godine usvojilo Vijeće Europe naglašava se potreba podupiranja javnih radio-televizija i donosi se poseban zaključak u kojem stoji da javni model najbolje podupire vrijednost političkih, pravnih i društvenih struktura demokratskog društva, a osobito poštivanje ljudskih prava, kulture i političkog pluralizma. Dobro je poznato kolika je snaga televizije (i medija općenito) u kreiranju javnog mijenja, stoga mi se posebno opasnim čini eventualna kohabitacija Vlade i visokopozicioniranih zaposlenika državne televizije. Stoga se moram referirati na aktualnu situaciju po navedenom pitanju u Republici Hrvatskoj.

Saborska većina bira Ravnatelja HRT-a, a saborsku većinu ima ista koalicija koja čini Vladu RH. Takvom većinom je izabrano trenutno vodstvo HRT-a koje se miješa u program i bira kadrove sukladno političkoj orijentaciji. Štoviše takva situacija omogućena je izmjenama i dopunama zakona o HRT-u iz 2012.g. kojeg je Europska komisija ocjenila lošijim od zakona iz 2010.g. na kojem je biranje vodećih ljudi televizije obavljeno političkim konsenzusom parlamentarnih stranaka. Nažalost toga više nema. Također evidentan je i trend filtriranja informacija, tj. selektivne distribucije informacija.

U skladu s tim molim Komisiju da odgovori:

1. Planira li Komisija poduzeti korake kojima bi se osigurala provedba zakona o slobodi medija u zemljama članicama EU, s ciljem minimizacije utjecaja politike na stručnost i objektivnost informiranja građana putem javnih servisa?

2. Postoji li mogućnost da se Komisija angažira po pitanju pristranosti i neobjektivnosti nacionalne televizije u Republici Hrvatskoj kako bi građani dobili objektivnu informaciju, posebno imajući u vidu jednoglasno prihvaćeni amandman br. 62 na zasjedanju AFET-a 18.02.2013. vezan uz temu ‘2012 Comprehensive Monitoring Report on Croatia’?