Predblagdansko raspoloženje u Strasbourgu je na vrhuncu, a cijeli grad je ukrašen te se adventsko raspoloženje osjeća na svakom koraku. Samo rijetki sretnici su imali priliku doživjeti advent u Strasbourgu i otići do centra grada budući da je ovaj tjedan održano posljednje zasjedanje Europskog parlamenta u 2013. godini koje je trajalo od 9. - 12. prosinca. Rasporavljalo o temama od ribarstva, zaštite okolišta i zaštite građanskih prava do odnosa među institucijama EU te o pomorskom planiranju i upravljanju obalnim područjem. Svake godine božićni sajam u Strasbourgu pruža priliku jednoj zemlji da predstavi svoju kulturu i tradiciju, a ove godine tu priliku je dobila Hrvatska.
Šuica za podržala zajedničku ribarsku politiku jer štiti male ribare i prekomjerni izlov
Već na prvoj točki dnevnog reda plenarne sjednice se našla važna točka za hrvatske ribare i europske ribare, a raspravljalo se o zajednička ribarskoj politici. Tom prigodom zastupnica Dubravka Šuica je istaknula: "Ova ribarska politika EU je socijalna, održiva te sadrži i ekološku komponentu, a ono što posebno želim pozdraviti je regionalizacija što znači da se odluke o ribarskoj politici više neće donositi u Bruxellesu, nego u zemljama članicama EU što smatram izuzetno važnim. Pozitivno je da su zemlje članice odgovorne za određivanje kvota, a budući da dolazim s Mediterana, s Jadrana, iz Hrvatske razumijem važnost zanimanja ribar te je potrebno usmjeriti posebnu pozornost na zaštitu malih ribara, a kako ovaj prijedlog sadrži zabranu prekomjernog izlova podržat ću ovu rezoluciju."
Pelješki most će s pravom nositi naziv Europski most
Zastupnica Šuica je iskoristila mogućnost jednominutnog govora na plenarnoj sjednici kako bi uoči objave rezultata predstudije izvodljivosti izgradnje Pelješkog mosta još jednom ukazala da postoji europski projekt koji Komisija nije klasificirala kao europski, nego kao nacionalni, hrvatski projekt. "Ne čini li vam se paradoksalna situacija da morate dva puta pokazati putovnicu da bi došli iz jednog dijela EU u drugi dio, a istovremeno se zalažemo za mobilnost i jedinstveno tržište koje se temelji na slobodi kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala? ", upitala je Šuica te je nastavila: "Uvjerena da ćemo zajedničkim naporima, ovaj davno započeti Pelješki most izgraditi, te da će s punim pravom nositi naziv Europski most," kazala je Šuica.
Šuica podržala mehanizme civilne zaštite EU, integraciju Roma u društvo i jačanje građanskih prava
U EU pojam civilna zaštita obuhvaća sve aktivnosti koje u Republici Hrvatskoj nazivamo zaštita i spašavanje, uključujući kulturnu baštinu - najveće bogatstvo koje je Hrvatska donijela u Uniju. "Naglasila bih i važnost uloge civilne zaštite u stvaranju samostalne Hrvatske, posebice u samom početku Domovinskog rata, kada je civila zaštita bila jedina organizirana formacija" rekla je Šuica.
Na rodni aspekt europskog okvira za nacionalne strategije integracije Roma osvrnula se i zastupnica Šuica: "Podržala sam ovo izvješće jer smatram da treba nadvladati predrasude koje doprinose izoliranju Roma u društvenim zajednicama, ali smatram da i sami Romi moraju doprinijeti u procesu uključivanja u društvo, a posebice njihovi legitimno izabrani predstavnici."
"Simbolično je da danas 10. prosinca, kada obilježavamo Međunarodni dan ljudskih prava raspravljamo o temeljnim ljudskim pravima u Europskoj uniji. Na kraju bih još jednom naglasila da podržavam svaku inicijativu kao i ovo izvješće koje ima za cilj zaštitu i promoviranje osnovnih ljudskih prava," zaključila je Šuica.
Pobjeda razuma i pad Estelinog izvješća
Protiv spornog Izvješća glasovali su HDZ-ovi zastupnici u Europskom parlamentu, a Dubravka Šuica je tom prigodom rekla: "Pitam se ako je ovo Izvješće neobvezujuće čemu je onda služilo, ali kad je već tako onda je Europski parlament jasno, i na najdemokratskiji način odbio Izvješće koje je poprilično ekstremno, posebice kada se radi o seksualnim i reproduktivnim pravima. Jedna odredba s kojom se nikako nisam mogla složiti jest poziv da se pobačaj proglasi ljudskim pravom, jer se kosi s osnovnim ljudskim pravom, a to je pravo na život."
I razvoj politike o zelenoj infrastrukturi ovisi o novčanim sredstvima
"Bilo bi dobro kad bi banke stvorile liniju subvencioniranja ovakvih projekata jer je činjenica da treba uključiti privatni kapital budući da gradovi i općine u čijoj je to nadležnosti nemaju dovoljno novaca u proračunu za takve projekte. Zato podržavam ovaj prijedlog."
Naglasak na pomorskom planiranju i integriranom upravljanju obalnim područjima
Europski parlament je podržavao izvješće zastupnice Gesine Meissner o pomorskom planiranju i integriranom upravljanju obalnim područjem. Naglasak je stavljen na razvoj „plave ekonomije“, ali i očuvanju obalnih i morskih ekosustava te održivom razvoju.
„Pomorsko prostorno planiranje još uvijek nije dovoljno istraženo, a strateškim i dugoročnim ulaganjem u razvoj pomorskog gospodarstva i turizam Hrvatska kao i EU ima mogućnost postati još konkurentnija na svjetskom tržištu. Svaki uspješan i održiv sustav je zasnovan na ravnoteži, stoga je nužno pronaći ravnotežu i između ekonomskih, socijalnih i prirodnih čimbenika kako bi sačuvali obalni i morski ekosustavi za buduće generacije. Ovo izvješće sadrži sve te bitne odrednice te sam ga iz toga razloga podržala,“ kazala je Šuica.
