Zastupnici u Europskom parlamentu odradili su još jedan plenarni tjedan u Strasbourgu. Za našu članicu u Europskom parlamentu Dubravku Šuicu bio je to vrlo produktivan tjedan. U nastavku je tekst koji donosi presjek tema u čijim raspravama je sudjelovala.
Višegodišnji program za potrošače za razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020.
Članica Europskog parlamenta Dubravka Šuica 14. siječnja podržala je Višegodišnji program za potrošače 2014. - 2020. Na plenarnoj sjednici koja je održana u Strasbourgu sudjelovao je i Neven Mimica, Europski povjerenik za zdravlje i zaštitu potrošača. ˝Potrošačima se omogućuje bolja zaštita njihovih prava informirani su o mogućnostima i načinima ove zaštite. Ujedno se iskorištavaju prednosti jedinstvenog tržišta. Ako jedinstveno tržište dobro funkcionira, raste povjerenje potrošača, prekogranične transakcije i imat će pozitivan učinak na tržišno natjecanje i na korist svih građana Europske unije i tako i Hrvatske koja se tek našla pred izazovima i prednostima koje sa sobom takva tržište donosi.
Potrošači moraju imati povjerenje u kvaliteti robe i usluga na tržištu Europske unije ali i u nadzor samog tržišta. Ipak predloženi budžet od samo 197 milijuna eura je prilično skroman pa bi trebalo razmisliti o njegovom povećanju želimo li zaista provesti ciljeve navedene u ovome programu.˝ Opći je cilj Programa osiguravanje visoke razine zaštite potrošača, njihovo osnaživanje te stavljanje potrošača u središte unutarnjeg tržišta, u okviru ukupne strategije za pametan, održiv i uključiv rast. Taj će se cilj Programa postići doprinosom zaštiti zdravlja, sigurnosti te pravnih i ekonomskih interesa potrošača, kao i promicanju njihova prava na informiranje, edukaciju i organiziranje u svrhu zaštite njihovih interesa te potporom integraciji interesa potrošača u druga područja politika. Programom se dopunjuju, podupiru i prate politike država članica.
Prehrambena kriza, prijevara u prehrambenom lancu i njegova kontrola
Europski parlament ovog tjedna na plenarnoj sjednici kao jednu od najbitnijih tema izdvaja prijevare u prehrambenom lancu i njegovoj kontroli, pogotovo nakon nedavnog šokantnog otkrića da su prodavani proizvodi od goveđeg mesa zapravo bili od konjskog, te da trenutno ne postoji nikakav posebni zakonski okvir posvećen prijevarama s hranom. Europska unija traži način na koji bi spriječila brojne prijevare u prehrambenom sektoru, jednom od najvećih gospodarskih sektora u Uniji s 48 milijuna radnih mjesta, a koji donosi vrijednost od 715 milijardi eura godišnje.
Ova inicijativa je dobila na značaju nakon otkrića široke mreže prijevare u sklopu koje je konjsko meso prodavano kao govedina. Rezolucija Europskog parlamenta o prehrambenoj krizi, prijevari u prehrambenom lancu i njegovoj kontroli usvojena je 14. siječnja 2014. tijekom plenarne sjednica koja se održala u Strasbourgu. Članica europskog parlamenta Dubravka Šuica pozdravila je rezoluciju te je izrazila zabrinutost zbog mogućnosti da proizvodi slabije kvalitete dođu do hrvatskih potrošača. ˝Posljednjih godina mogli smo svjedočiti raznim prevarama u prehrambenoj industriji pa tako i nedavni događaji kada smo svjedočili skandalu s konjskim mesom što je bio jasni pokazatelj da postoji problem u strukturi i organizaciji u prehrambenoj industriji unutar Europske unije,˝ kazala je Šuica.
˝Prema istraživanju jedne slovačke udruge potrošača, proizvodi slabije kvalitete se češće nalaze a policama dućana u takozvanim novim članicama Europske unije a proizvodi slabije kvalitete a proizvodi slabije kvalitete završavaju u istočnim zemljama što je nedopustivo. U potpunosti se slažem da je kontrola proizvoda iznimno važna jer iako je javno zdravstvo na visokoj razini zaštita potrošača ne smije niti u jednom trenutku biti dovedena u pitanje. Smatram da ukoliko se zemlje članice slože oko uvođenje strožih mjera kontrole prehrambenih proizvoda, povećat će se povjerenje svih građana Europske unije uključujući i građana Hrvatske. Dakle, potrebno je uspostaviti iste mehanizme kontrole na razini cijeli Europske unije.˝
Emisije CO2 iz novih lakih gospodarskih vozila
Emisija CO2 iz novih lakih gospodarskih vozila koja se prodaju u EU smanjit će se sa 203g/km na 147 g/km do 2020. godine, kaže se u izvješću odobrenom u utorak na plenarnoj sjednici u Strasbourgu. Nacrt izvješća već je formalno dogovoren s ministrima EU, a njime će se omogućiti daljnje smanjenje emisije CO2 i nakon 2020. godine. Kao članica Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane, Šuica se također uključila u raspravu: „Iako članica Odbora koji brine o okolišu, u ovom slučaju, postizanje kompromisa, gdje se brine o zaštiti okoliša, ali ne dovodi u pitanje sve ostali, postignut je kompromis između ekoloških i ekonomskih pitanja“ – te je nastavila: „Na zajedničkom odboru ITRE i ENVI-a usvojili smo Europsku klimatsku politiku do 2030. godine u kojoj su postavljeni veliki ciljevi i sigurni smo da će se proizvodnja lakih gospodarskih vozila uklopiti u takve ciljeve.“ 2Sektor prometa je vrlo važan, ne bi smo trebali pretjerati sa velikim ograničenjima, jer moramo uzeti u obzir da smo u kriznim vremenima, iako se ne bi smjeli izvlačiti na krizu“ – zaključila je Šuica.
Tehnologija hvatanja i skladištenja ugljika
Vrlo je važno pronalaziti rješenja za okoliš. Ukoliko se dokaže da je ova tehnologija sigurna, do 2020. mogla bi postati i komercijalno isplativa. Kada nema drugih izvora energije, tada se može koristiti ova energija, ali svakako trebamo nastojati dekarbonizirati atmosferu koja je posljedica povećanja upotrebe fosilnih goriva industrijske proizvodnje u prošlom stoljeću. Od sredine 2005. postojala su samo tri komericijalna projekta ali još uvijek u demonstracijskoj fazi. S obzirom da je gotovo 80% svjetske potrošnje energije vezano za fosilna goriva jasno je zašto postoji veliki interes za ovaj sustav i potrebno je smanjiti potencijal CO2 emisije u sljedećih 100 godina kao mjere uklanjanja iz atmosfere.
Financijsko sudjelovanje zaposlenika u prihodima društava
Kako bi razvoj ovog programa uspio, zaposlenici moraju biti što više uključeni u proces odlučivanja u tvrtkama u kojima su zaposleni. To im osigurava prostor za osobni razvoj unutar same tvrtke, te samim tim i mogućnost da se razviju profesionalno što poslodavcima daje poticaj za više ulaganja u stručno usavršavanje zaposlenika. Potrebno je ojačati mala i srednja poduzeća, te omogućiti ulaganje zaposlenika u tvrtku u kojoj su zaposleni.
Time bi se stvorila stabilnost i sigurnost tvrtki u razvoju. Smatram da će se zaposlenih više založiti za razvoj tvrtke kada sudjeluje u odlučivanju i ukoliko zna da će sudjelovati u raspodjeli prihoda. Podupirem program jer pruža mogućnost i poduzetnicima i zaposlenicima da rade zajedno na vlastitu dobrobiti, ali i na dobrobit zajednice, društva u kojem rade. Iako postoje ključni faktori za razvoj i implementaciju programa, kao što su harmonizacija oporezivanja fiskalne politike postoji niz mjera koje je potrebno poduzeti na razini Unije kako bi olakšalo ostvarivanje programa u zemljama članicama. Nadam se da će program polučiti što bolje rezultate u što kraćem roku.
Dodjela ugovora o koncesiji
Glasovala sam za ovu rezoluciju budući da na razini Unije ne postoje pravila koja jasno uređuju sklapanje i dodjelu ugovora o koncesiji. Bilo je potrebno usvojiti pravni okvir unutar kojeg će poduzeća i građani imati pristup tržištu Europske unije i neće biti lišeni važnih poslovnih prilika. Ovaj pravni okvir treba biti fleksibilan i u skladu s temeljnim načelima Europske unije kao što su pravna sigurnost, solidarnost, jednakost i transprarentnost. Svjesna sam koliko su ova pitanja osjetljiva budući da se može raditi i o davanju nacionalnih dobara u koncesiju.
Upravo zato, da ne bi došlo do problema o kojima se trenutno raspravlja u Hrvatskoj a vezani su za davanje autocesta u koncesiju, potrebno je stvoriti a onda i poštivati stvoreni pravni okvir. Budući da uvijek postoji problem tumačenja donesenih pravnih pravila u kojima na kraju veliku ulogi ima Europski sud, potrebno je uspostaviti detaljna i jasna pravila koje će onemogućiti razne manipulacije.
Javna nabava - mala i srednja poduzeća
Ovu direktivu sam podržala jer ima zadatak uspostaviti ravnotežu između pojednostavljenja propisa i učinkovitih postupaka u vezi s inovativnim i održivim kriterijima za dodjelu. Ova direktiva osigurava veću stopu sudjelovanja malih i srednjih poduzeća i stvaranje šire i korištenje nabave što je značajno s obzirom da je javna nabava s gotovo 18% BDP-a Europske unije značajan dio gospodarstva. Podržavam koncept ekonomski najpovoljnije ponude, koji osim najniže cijene podrazumjeva i ispinjenje određenih specifičnih potreba naručitelja i strateških društvenih aspekata kao što su socijalna radna prava, uvjeti rada, ekoloških kriterija, pristup zapošljavanja nezaposlenih, mladih i žena. Smatram da ova direktiva promiče vrijednosti kao što su i u prošloj direktivi, transparentnost, principielan stav protiv korupcije, te napreda socijalnih i ljudskih prava, a ujedno štiti gospodarske subjekte.
Javna nabava
Podržavam cilj koji se želi postići, a to je efikasnost i točnost javne nabave. Upravo se to dobiva ovom reformom koja traži fleksibilnost postojećih pravila. Najniža ponuda nikako ne smije biti jedini kriterij. To može voditi lošim rješenjima, te stoga pozdravljam želju za korištenje novih tehnika i alata nabave. Smatram da je javna nabava ogledalo discipline cijelog sustava i zbog toga je kao i u svim državama tako i u Hrvatskoj potrebno načelo praćenja transparentnosti, tržišnog natjecanja i jednakog tretmana zabrana i diskriminacije. Kako bi se ova pravila i načela poštovala potrebna je javna nabava planova nabave, javna objava registra i sklopljenih ugovora i sporazuma. Treba spomenuti da je tržište javne nabave Europske unije je vrijedno 1800 milijardi eura, što ga čini najvećim tržištem javne nabave na svijetu. I zbog toga sam da se usklade pravne stečevine sa zakonodavstvom Europske unije.
Pristup robe i usluga tržištima javne nabave
Javna nabava je izuzetno vašan faktor gospodarstva svake zemlje, a i Europske unije koja potiče integraciju svih zemalja u zajedničko gospodarstvo. Ovom direktivom doći će do ojačanja i pojednostavljenja javne suradnje. Po prvi puta zakonodavat će moći odrediti javnu suradnju i postojat će ugovori između javnih tijela i određenih subjekata. Vrlo je važno da će manja poduzeća imati pristup tržištu javne nabave, postojati će novi kriteriji dodjele, jednostavniji sustav, veća sigurnost postupaka, te pojednostavljenje elektronskog postupka. Ipak, konačni korak je na državama članicama, koje će morati implementirati ovu direktivu u nacionalna zakonodavstva.
Program „Hercule III " i zaštita financijskih interesa Europske unije
Program je u interesu zaštite financijskih interesa Unije i osmišljen kako bi promovirao borbu protiv prevara posebno protiv kriumčarenja cigareta. „Hercule III“ zamjenjuje „Hercule II“ i funkcionirat će u okviru višegodišnjeg financijskog okvira s proračunom od 104 milijuna eura. U pojedinim zemljama aktivnosti će biti financirane s 80 posto, a u onim graničnim, s većim rizikom, s 90 posto. Tu se prije svega radi o opremi za skeniranje kako bi se identificirala kriumčarena roba u kamionima, kao i uređaji za prepoznavanje i detektiranje registarskih pločica. To su samo neke od aktivnosti u koje će se utrošiti ovaj novac. Moramo znati da je 2011. preko 11 milijardi eura potencijalnih poreznih davanja izgubljeno u zemljama članicama zbog kriumčarenja cigareta, stoga, ova regulacija omogućuje veći nadzor Parlamenta uz implementaciju i evaluaciju konkretnih mjera.
Program aktivnosti grčkog predsjedništva
U Strasbourgu na plenarnom zasjedanju, zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica osvrnula se na program aktivnosti grčkog predsjedništva : „Gospodine Samaras, vjerujem u Vas, vjerujem u Vaše predsjedništvo, kao i u način na koji ste stabilizirali Grčku te da će te na isti način voditi predsjedavanje Europskom unijom. Ima li veće simbolike od primopredaje između Litve i Grčke? Sva simbolika Europske unije sadržana je u te dvije zemlje. Između sjevera i juga. To je ono što želimo – ujedinjenu Uniju. Europska unija nalazi se pred izazovima, ali isto tako, Europska unija pokazala je solidarnost kada je Grčka u pitanju, a Grčka je pokazala otpornost, što je vrlo važno. „Dokazali ste da je Grčka opstala kao članica Unije, kao članica eurozone, što je istovremeni dokaz da Europska unija funkcionira“ – kazala je Šuica. Međutim, brojka od 27 posto nezaposlenih, kao i brojka od 65 posto nezaposlenosti mladih, ipak je zabrinjavajuća, a usuđujem se reći i alarmantna. Podržavam smjernice programa, koji je za prioritete postavio zapošljavanje i rast, proširenje ekonomske i monetarne Unije, mobilnost i zaštita granica. „Dio programa koji me posebno veseli jest promicanje pomorskih politika. S obzirom da dolazim iz Hrvatske,koja je također pomorska zemlja, veseli me da ste stavili akcent na pomorsku politiku i vjerujem da će te u tome uspjeti“ – zaključila je Šuica.
Socijalna zaštita za sve, uključujući samozaposlene radnike
Socijalna zajednica mora učiniti sve kako bi spriječila da gospodarska kriza utječe na osporavanje socijalnih prava koji su temelj socijalne sigurnosti. Mišljenja sam kako je pravo na socijalnu zaštitu temeljno pravo koje je došlo do izražaja u ova turbulentna vremena kada, konkretno u Hrvatskoj, ostaje bez posla 600 osoba dnevno, a stopa nezaposlenosti mladih je preko 52 posto, s čime se Hrvatska svrstala na visoko treće mjesto. Samozapošljavanje mora biti prepoznati kao poželjni, novi oblik zapošljavanja, stvaranja radnih mjesta i smanjenje nezaposlenosti. Kako bi se stvorio napredak mora sadržavati određene mjere socijalne zaštite jer je samozapošljavanje, uz malo poduzetništvo, temelj gospodarskog rasta i razvoja naprednih članica Europske unije. Činjenicu da žene odabiru poduzetništvo kao svoju djelatnost, češće od muškaraca, ne smijemo izostaviti te je potrebno posebno ohrabrivati žene koje imaju obitelj jer je u konačnici stabilna obitelj temelj napretka i rasta društva, a time i gospodarskog oporavka.
Statistika u vezi s robnom razmjenom između država članica
Koordinacija između nacionalnih vlasti i Europske komisije i Eurostata smatram ja je ključna za pripremanje vjerodostojih statističkih podataka u Uniji. Bolja koordinacija će povećati učinkovitost razvoja i proizvodnje kao i distribucije. S obzirom da Unija provodi politiku jedinstvenog tržišta podaci bi trebali koristiti načelo jednosmjernog sustava izvješćivanja s uvijetom jamčenja kvalitete podataka. Moramo uzeti u obzir da razmjena podataka, posebno onih povjerljivih, treba biti dobrovoljna, te da se povjerljivi podaci koriste iključivo u svrhu pronalaženja statističkih podataka. Nedavno smo mogli svjedočiti otkriću kršenja zaštite podataka građana Europske unije, te je sasvim jasno da postoji potreba za pojačanje sigurnosti načina prjenosa osjetljivih podataka. Smatram da bi bolja koordinacija ima pozitivni utjecaj u vezi s robnom razmjenom između država članica i treba izbjegavati prekomjerne troškove za nacionalne statističke službe.
Tahografi i socijalno zakonodavstvo u vezi s cestovnim prometom
Podržavam ovu rezoluciju koja predlaže promjenu postojećih tahografskih uređaja iz 1985. godine čime bi se administrativna opterećenja znatno smanjila uz pomoć novih tehnologija i ovođenjem novih regulativa s čime bi se suzbile moguće prevare. Uvođenjem novih pametnih tahografa znatno se smanjuju opterećenja koja su povezana s tahografima koji su potrebni za transportna poduzeća, ali i onih koji su namjenjeni za kratkoročnu i dugoročnu upotrebu. Promjene koje bi se uvele primjenom novih tahografa, uključujući nepostojanje grešaka u slučaju slanja kazni vozaču i poduzeću, nove regulative u snimanju podataka, kao i uopzorenja i prikaz informacija vozaču. Podržavam odluku Europskog parlamenta i Vijeća o periodu od 36 mjeseci za uvođenje novih tahografa na tržištu. Podržavam sve nove tehnologije i inovacije, a samim time i ovu rezoluciju koja će omogućiti niz novih projekata.
Učinkovita inspekcija rada kao strategija za poboljšanje radnih uvjeta u Europi
Više ljudskih i financijskih resursa potrebno je za poslove inspekcije rada u državama članicama kako bi se uspješno borili protiv rada na crno, lažnog samozapošljavanja i socijalnog dampinga, kažu zastupnici Europskog parlamenta u neobvezujućoj rezoluciji usvojenoj u utorak . Mišljenja sam kako učinkovite inspekcije rada, ako nisu mrtvo slovo na papiru, mogu uvelike pomoći stvaranju boljih radnih uvjeta radnika koji su u današnje vrijeme ugroženi. Nažalost moram priznati, ikao danas postoji zakonodavstvo na razini država članica kojim se raguliraju ovakva pitanja, njegova provedba u praksi često je upitna. Konkretno u Hrvatskoj, imamo primjer nedavnog ukidanja Državnog inspektorata koji je osnovan kao državno nezavisno tijelo u čijem sastavu se nalazila i inspekcija rada. Danas su sve inspekcije po radnim ministarstvima. Puno je problema koji se javljaju u vezi s ovom temom, kako u Hrvatskoj tako i u drugim europskim zemljama, a samo su nekih od njih kao što je neprijavljeni rad, nepostojanje socijalnog i zdravstvenog osiguranja, nesigurna radna okolina, rascjepkanost tržišta rada, nedostatak osoblja i sredstava potrebnih za učinkovito provođenje inspekcije rada. Ova rezolucija može biti korak naprijed u poboljšanju radnog zakonodavstva na razini Europske unije.
