U tijeku je plenarna sjednica u Strasbourgu, a zastupnica Dubravka Šuica je uz jednominutni govor u kojemu je tražila promptnu financijsku pomoć EU pri sanaciji i prevenciji šteta od poplava u Hrvatskoj sudjelovala i u još nekoliko zanimljivih rasprava.
Smanjenje emisije CO2 iz novih automobila i briga o 13 milijuna radnika u autoindustriji
Već prvog dana plenarnog zasjedanja članica Odobora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane u Europskom parlamentu Dubravka Šuica sudjelovala je u raspravi o smanjenju emisije CO2 iz novih osobnih automobila za 2020. kada je komentirajući raspravu u kojoj je isticano da se Direktiva odnosi samo na klimatsku ili samo industrijsku politiku Šuica naglasila: „Govori se i o jednoj i o drugoj politici jer ovaj prijedlog je dobar za potrošače, za proizvođače i za okoliš. Treba imati na umu da je emisija CO2 iz drugih sektora u posljednje vrijeme bitno padala, a da je cestovni promet jedan od rijetkih sektora u kojem još uvijek rastu emisije, a u razdobolju od 1990. i 2008. emisije su narasle čak za 26%.“ Šuica je pozdravila napore izvijestitelja Thomasa Ulmera koji je protekle dvije godine intenzivno radio na ovoj Direktivi vodeći pri tome računa o 13 milijuna ljudi koji su u Europi zaposleni u automobilskoj industriji.
Pamet i inovacije iz trećih zemalja dobrodošle su u EU
Nakon toga je uslijedila rasprava prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o uvjetima za ulazak i boravak državaljana trećih zemalja u svrhu istraživanja, studiranja, razmjena, treninga i volonterskih usluga, a zastupnica Dubravka Šuica je podržala raspravu istaknuvši: „Referendum koji je nedavno održan u Švicarskoj pokazao je da je pitanje obilnosti trenutno vruće pitanje u EU, ali ukoliko Unija želi ostati konkurentna mora razvijati programe razmjene koji bi obuhvaćali i državljane trećih zemalja. Bez obzira radilo se o istraživanju, studiranju, običnoj razmjeni učenika, usavršavanju, volontiranju ili obavljanju posla za hranu i stan sa svrhom učenja jezika, smatram da će usvajanje ove Direktive pridonijeti smanjenju izrabljivanja i rada na crno te smanjenju zlouporaba socijalnih prava.“
Pomoć najranjivijima je moralni imperativ za međunarodnu zajednicu i za EU
U raspravi o osnivanju Europskog volonterskog tijela za humanitarnu pomoć zastupnica Šuica istaknula je važnost i ulogu volonterskih organizacija u Hrvatskoj gdje je u 2012. godini u 466 volonterskih akcija sudjelvalo 19 422 volontera naglasivši: „Kada se dogode katastrofe pomoć treba doći brzo i učinkovito kako bi se zadovoljile osnovne potrebe žrtava u najtežim trenucima. Pomoći najranjivijim populacijama u kriznim situacijama moralni je imperativ za međunarodnu zajednicu i za Uniju. Europska unija je najveći svjetski donator humanitarne pomoći i pruža gotovo 50% globalne humanitarne pomoći, a 88% građana EU smatra da je važno da EU financira humanitarnu pomoć unatoč trenutnoj ekonomskoj krizi.“
